Wellington City Libraries

Te Matapihi Ki Te Ao Nui

Search options

Return to Nga Tupuna main page

Akanihi Himiona,
c1844 - 1909
(Agnes Flora Simeon (ingoa takakau McAlpin(e))


Nā Simon George i tuhi

I whānau mai a Akanihi Himiona (Agnes Simeon) i te tau 1844 e tata ana ki Te Awamutu i Waikato. Ka iriiria ia ko Agnes Flora McAlpin(e), ko tana māmā ko Rawinia Te Rangikawawe ko tana pāpā ko James McAlpin(e). Ki tōna iwi, ko tōna ingoa Māori kē ko Kurakitoro. He mea kahaki atu pea te māmā o Akanihi ki reira e ngā tauā o Waikato. E ai ki ngā kōrero nō te tau 1841 i tae mai ai a James McAlpin(e) ki Aotearoa. Nō te taenga mai ka noho ia ki roto o ngā Māori o Waikato i ngā tau 1842-1848.

Nō Taranaki tūturu a Akanihi, heke mai ai ia i ngā kāwai maha o ngā hapū o tērā iwi. Ko tana koroua ko Tarakete o te hapū Ngā Māhanga, he mokopuna ia nā te rangatira nei o Ngā Māhanga nā Rangimohuta, te pāpā o Raumahora i moea ki Takarangi o Te ātiawa hei tatau pounamu. E ai ki te tuhinga poroporoaki mō Akanihi he tohunga rongonui a Tarakete. Ko tana kuia ko Waikauri o te hapū Ngati Haumia.

Ahakoa te kore whai pāpā tērā tonu ngā pūtea i taea ai e Akanihi te kura a Rev. John Morgan mō ngā tamariki Māori 'hawhe-kaehe' i Te Awamutu. Ka moe atu tana māmā ki a Hakopa Ngaruhe ka puta ko ngā tungāne o Akanihi - a Ruhe (Tuari) rāua ko Te Mira Wharepouri Hakopa. I ēnei rā, kei te ora tonu ngā uri o Ruhe (Tuari) Hakopa.

Nō ngā tau o te 1850 i mutu ai tana kura, i tīmata te pakanga ki roto o Waikato, ka whakahokia a Akanihi mā ki Taranaki. Nō ngā tau 1860-1865 i noho tahi, i whakatō kai rātou ko tana iwi ki Taranaki, e ako ana hoki i ngā tikanga tuku iho o tana whānau. He wā tōna i mahi ai ia hei kaihoko i ngā toa i Hangaatahua (Stoney River) e tata ana ki ōkato.

Nō te tau 1866 i mārena ai ia i Whanganui ki te hoia rangatahi nei a Frederick Simeon nō Ahitereiria, ā, ka noho haere ki reira, ki Ahuriri, kātahi ka tau a Akanihi rāua ko Frederick ki Pōneke i 1872. E ai ki ngā tuhinga ko Akanihi "anake te wahine nō Taranaki ake e noho ana i Te Aro pā" i roto i ngā tau o te 1870. He whanaunga tata ia nō ngā kaumātua o Te Aro pēnei i a Mohi Ngāponga, Te Teira Whatakore, Hori Ngāpaka, Te Munu ōhiro me Hēmi Parai. He uri hoki ia nō Te Whiti o Rongomai, Tohu Kākahi, Wiremu Kingi Matakatea me Wī Tako Ngātata i tō rātou tātai Taranaki.

I ngā tau o te 1880 me ngā tau o te 1890 ka noho a Akanihi me te whānau ki runga i ngā papa kāinga i Taranaki - ki Warea me Opunake. Mai i te tau 1893 ki te tau 1895 nā rātou te hōtera me te toa i Rahotu. Ahakoa kīhai i āta whai i a Te Whiti rāua ko Tohu, ka rongonui a Akanihi rāua ko Frederick i te wā o te pāhuatanga o Parihaka. Ka utu nama rāua hei pānui kōrero ki te motu tika mai i ngā mauhere e hokihoki mai ana mā runga waka i ō rātou hereherenga ki Otākou. Arā anō hoki ngā nōhanga Kōti Whenua Māori i tae atu a Akanihi hei māngai mōna anō, mō ētahi atu anō hoki. I tuhia hoki e ia ētahi reta ki ngā Kāwana-Tianara o te wā, mō te riro atu o te whenua Māori i Taranaki, me te takaroa kē o te kāwanatanga o te wā ki te whakatutuki i ngā whakatau a ngā kōti whenua Māori o ngā tau 1860.

Nō te tau 1896 ka hoki mai anō te whānau Simeon rā ki Pōneke noho iho ai. Ka noho rātou ki Johnsonville, nā rā nō Akanihi he whenua i te pānga 8 o te Poraka 11 o ngā whenua rāhui o te Wiremutaone Maori Reserve. Ka tukuna iho ki a Akanihi ngā pānga whenua o Te Teira Whatakore rāua ko Hori Ngapaka i Pōneke, ā, me ētahi atu pānga whenua hoki ki Taranaki. I tōna matenga, he wāhanga whenua ōna i ōhiro Rural Section nama 19 wāhanga 8, i ōhiro Rural Section nama 21 i Pōneke, me te 1000 eka ki Taranaki, i ngā takiwā ki Oakura, Warea, Rahotu me Opunake.

Nō te 25 o Akuhata 1909 i mate ai a Akanihi. Ko tukuna e ia he pānga whenua i Johnsonville ki tēnā ki tēnā o ana tamariki. Ko ngā tamariki ko Rawinia Wilcher, Miriama Moore, Henrietta Flegeltaub, Mohi Ngaponga Himiona, Te Ngahue Ada Saunders Hemi Himiona, Te Teira Whatakore Himiona, Whitianga Akanihi Himiona (i muri mai ko Ellison), Maramaiterangi Ell, me Waikauri Ross (ko Hynes i muri mai). I tēnei rā kua marara ngā uri o ngā tamariki nei ki te ao katoa.

Kei te urupā o te tiriti o Bolton a Akanihi e nehua ana, kei te rua kōiwi o te whānau Simeon.

Ngā Tuhinga Kōrero:

  1. Akanihi Himiona obituary - Taranaki Herald 27 August, 1909
  2. Frederick Simeon obituary - Evening Post 12 June, 1919
  3. Evening Post, January 4th, 5th, 7th 1881.
  4. Minutes of Native Land Commission hearing at Waitara, Saturday, 6th March, 1880 p.26-
  5. Minutes of Compensation Court held at New Plymouth, Tuesday, 11th October, 1866. Ropata Ngarongomate deponent for claimants including claimant 64, Akanihi Himiona (Simeon) family papers
  6. WMB no .1 p.345
  7. WMB no. 2.p. 31
  8. WMB no.12 p.330
  9. WMB no.15 p.62-66
  10. WMB no.17 p.34-35 Probate
  11. Wanganui Appellate CourtMBno.6 p.22-24 ;
  12. Wanganui Appellate CourtMBno. 8 p.209-213
  13. TaranakiMB3 p.197-201, 247-248
  14. TaranakiMB4 p. 8-121

Korero o te Wa I Raraunga I Rauemi I Te Whanganui a Tara I Whakapapa