Wellington City Libraries

Te Matapihi Ki Te Ao Nui

Search options

Ko Nga Waiata Maori he mea kohikohi mai, na Sir George Grey

Waiata : He Oreore: - A Canoe Song, pp. 47-48.



First voice
Aue,
Titiro rawa iho,
Ki te peha o taku,
Ringa e.

Chorus
He uranga kautanga,
Na taku whaiaipo,
Pakia.

Second voice
Na Te Hanitu,
Taku pai i rangitahi.

Third voice
Ka rua nei nga tau,
Koe ka hoki mai.

Voice
Ekore tenei puku,
E oraora atu ki a koe ra.

Voice
Na taane i tawhiti,
I aua noa atu.

Voice
Katahi nei te aroha,
Ka totope ra.

Voice
Rere mai whea te waka,
I rere mai Ngapuhi.

Voice
Ko te waka toitoi,
Mai a Noanoa e.

Voice
E rere na e te ao uru,
Hai hari korero,
Atu ki Tuhua,

Voice
E tenei au,
Kei te kai aorangi.

Voice
Kati ano au i te uru,
Rakau ki Matata ra e.

Chorus
Whakanenei ai,
E me he kaki,
Kawau au, e.



Waiata : He Oreore, p. 49.

Raranga mai he kono, raranga mai he kono,
Ko tawai kai puranga he kai komako teneki,
Pukohua te tara ki Hauraki,
I haere mai ano koe i a Ngapaea,
Taku whakapakuru he roimata teneki,
Kei te ihu, kei te kei, kei te tainga wai,
Kei te whakatika, te huia kai manawa teneki.
Ko te wai o taku hoe, ka tuku ki
Kouranui, hei inu mai ma te huia,
Kai manawa teneki.
Ma ti tokiri e rere ki Hauraki,
Ki ti titiro i a Ngapaea.
Taku whakapakuru he romata teneki,
Tenei au kei kawa, ka kawa taku kai,
Kei Whangaparaoa te huia kai manawa teneki.
Ko taku tinana ki Waikato,
Ko taku wairua ki Taupo,
Ki te titiro taku huia kai manawa teneki.



Waiata : He Tangi, pp. 49-50.

Taupua kau ana,
Matariki o te rangi,
E kai Ngarere,
Te tangata puhere,
I whakaeroa koe,
Te whakapirau o Rehua,
Moe mai e Pa,
I roto te atamira,
Kia wetewete au,
To uru mawhatu,
Kia parurutia,
Te manu a Kahungunu,
Te toroa i Ngawhatu,
E rere noa mai ra,
I patuia ra,
Te tau i a te Wa,
Ekore au e tangi,
Mei a waiho koe,
I te ika whakarewa,
I te rahi 'Ati-Kura,
Koa noa mai ra,
Te mano e pae nei,
I haere taku tau,
I te ara makutu,
Te whakaahuria,
Ki te ahi manuka,
Kia pawa te kakara,
Hongi mai te iwi e i.



Waiata : He Oreore, pp. 50-51.

[A satirical account of the rebellion in New Zealand, in 1846 and subsequently.]

Hoki parakore ai,
Te ope a Kawana,
Kihai i riro atu,
A Kawiti, kai mahinawa,

Ko Te Rangihaeata,
I rere ki te puihi,
Ko Te Rauparaha,
Kei te tima, kai mahinawa,

Whakawhiti tonu,
Taku haere ki Mana,
Kei Otaki, Te Rauparaha,
Te tawhiti kai tui hu teneki,

He aha he kai,
Mau e Te Pau ki te ngahere,
He niko i tupu mai,
I Tararua, kai mahinawa,

Aha taua e arotata ai,
I te arainga, he atua,
Kai mahinawa.

Kei Pouawha kotiti ana te ra,
Kei a Karaipi,
Kawerua, kai mahinawa,

Rere mai nei te tima o Kawana,
Ko te meke tai i a
Te Pau, kai mahinawa,

Para koura te ahi mai o te tima,
To paraihe Te Kuini, kai mahinawa,

Kati nei ki a au,
Ko te mahinawa,
Kei a Ngututahi,
Kawerua, kai mahinawa.



Waiata : He Waiata, pp. 51-52.

E to ra koe e te ra e,
To whakatarawai,
Atu ana ia ki te rua,
Whakangaro atu ana,
E Tamaiawhitia,
I Taumatatahuna,
Me he tangata pea,
E tahuri ana mai koe,
E titiro ana mai,
E maioha atu ana,
Ki te kai hangareka,
E kuru nei aku iwi ,
E whakangehengehe,
E whakamaunu koura nei e i.



Waiata : Modern song, pp. 52-53.

Kokirikiri ai,
Te aokapua,
E rere mai ra,
Kei te moana e i,
Ki konei au,
Mihi atu ai,
Tangi atu ai,
Ki aku nei tamariki e i,
E hara i te tangata,
Ko te whatu toto,
O te ngakau motuhia,
Putunga mahara i a au e i,
E apo ana,
Koe i te tangata,
Kia tokomaha,
Mo te koropiko,
Mo te Turei,
Wenerei-i.

SECOND PART.
Haere ra e Pa,
Ki Ingarangi,
Ki Rahia ra e i,
Mau e rere atu,
Ki te taha rangi,
Tau atu ma,
Ko Tautehere,
Hei a Hakirau e i,
Te tangata here puke,
Ko te Kawana,
Hei whiu atu ki tawhiti,
Ki a Tataiarorangi e i.

Angas, G.F.  Te Kawaw [Kawau] and his nephew Orakai, 1847,  plate 56.  Not to be reproduced without permission
Angas, G.F. Te Kawaw [Kawau] and his nephew Orakai, 1847, plate 56.
Found also in Maori poetry : the singing word, by Barry Mitcalfe. P. 96. as Waiata mo Te Kawana n ate Kawau Te Tawa and he gives the following information:-
"This farewell from Te Kawau Te Tawa and Wiremu Hopihana of the Ngati Whatua tribe was presented to Sir George Grey on December 19, 1853, and published by D. O. Davis in Maori mementoes, Auckland, 1955, p. 66. Also that "Hakirau" of the song was the Maori name for the master of one of the first traders to New Zealand" - probably Jackie Love and Tautehere referred to in these two songs is the Tattersall, a ship wrecked near Spirits Bay.

The first six lines from 'Kokiri ai' down to 'putangi mahara I au' are given in Nga moteatea, Sir George Grey, 1853 as part of a much more ancient chant.

Te Kawau was a leader of Ngati Whatua and probably fought against Nga Puhi at battles like that at Moremonui, in 1807. He was one of the leaders in the taua Te Amiowhenua, which, in 1821, left southern Kaipara for the lower Waikato, through Rotorua to Heretaunga, down to Te Apiti (Manawatu Gorge) then east into Wairarapa. At Te Whanganui-a-Tara, the party attacked Ngati Ira at Tapu-te-Ranga which was then a staging post for voyages across Cook Strait. The taua returned north via Muaupoko, Whanganui, and then, under Te Kawau, were involved, with Tukorehu with the wars in Taranaki. They returned to Waikato in May 1822, and by June, Te Kawau was back at Tamaki and Kaipara. Later, Ngati Whatua, on the Tamaki isthmus were defeated and scattered by Nga Puhi, and they returned to Tamaki only after the death of Hongi, in 1828. Te Kawau signed the Treaty of Waitangi at Manukau Harbour, 20 March, 1840. (drawn from DNZB: Te Kawau, Apihai, ?-1869).


Waiata: He Waiata, pp. 53-54.

Tera te aotahi,
Na runga ana mai,
Te tara ki te maunga,
E moea atu nei,
Tona puehutanga,
I te Irenga ra au,
Marama te titiro,
Ki waho ki te moana,
Katahi ka ringia,
He wai kei aku kamo-i,
Me ngare marire,
E koe taku tinana,
Maku au e mahara,
Ka whakatika ki runga,
Ka-ti waiho koe-e,
I o taua moenga,
He hanga kino te tangi,
He kai momotu kino,
Te tau o taku atu e,
I tohungia iho ra,
I whea koia koe,
I taku hinenga ake,
Te aruaru ai-i,
Kei raunga iti ana-i,
Kei raro reinga ra,
E homai,
Piri ana aku hoa,
I te tua kiri,
Nowhea nei e-Tara-a,
He pae tuangahuru,
Enei pea e,
E taea te hoe atu,
Ka whiti marama rua,
Ka huri au ki te whare-i.


Waiata: He Haka na Pehirora. pp. 54-55.

Waiho, ka ngaro ka ngaro te tihi o,
Koinaki,
Ka te tairi mai e Tongariro,
Na nga uru i wawae ake,
Ka puta te wai tua maunga,
He tangata pai hei kapekape tungoua,
E me whena mai ano e hoa e hoa ahaha ma,
A ora atu ai taku ngakakau,
E wehi ana ahahau, i te papatu,
Aku matutua,
Aku Whananaunga,
A Te Raihe ma,
A Te Kokawa ma,
A Te Poti a Pou, a Heke,
Ananahu mai te wewehi, wewehi,
Kao atu ai potataua kinokino,
Puhipuhi, keukeu,
Kikikiki kau mai koutou,
Kohukia riroriro tarai tarai,

  • * * * * * * * * * * * * * * *
    Koki koka, me tangotango te tapu,
    Ka whakapa ki te otaota,
    Haere ake ihiihi,
    Wanawana,
    Nga tapu nei ki tahaki,
    Ka tukutuku ai,
    Tenei ka rauhoro ki muri.


Waiata: He Patere. pp. 55-57.

Kowai, kowai te tangata,
E kohi moka mai tai nei,
Ko Ngati-Kikirau,
Rirau te taura i te kohamo,
Ka koreti te mata,
Ka tangi amio Taikapuha,
Ka mokowhiti te taniwha,
O te wai ki uta,
Ko Niwha-tukorako,
Te kai o to roro,
I to roro tautohe mai ki te pakanga,
Ka korohiko te haere,
Ki taku ipu ko Waikareka,
I te korokoro,
Kia rapurapu a Te Huri,
I te waitakataka,
O te wahine tito haka mai,
Ka mataitai taku waha,
I te inumanga i te wairoropira,
O Karanga,
E whae e, e tito papatupu,
Mau ana koe i Pukearuhe,
Kaore ka putere haere ka manene,
Tu kau mai Pari-Ninihi,
Ka piki koe i Whaka-ahu,
Pango tonu atu te kohamo,
Ka whakatahuri ki tua ki Patea,
Ki te kai i rari noa te mahia,
Ka hoki mai te karere a Mahuru,
Ka korero,
E hiakai ana au ki a Te Tupe,
Me horomata ko Mukaka,
He kai reka te kiko,
E ara, e ara, e-i.

Second part.
Kei hewa ki te au ahi,
E pupu ki te titahatanga,
Ki whakariu,
Noku te nono kaiponu,
Noku te nono kaipehi,
Noku te nono te rere wehiwehi,
Te wanawana,
Whakamataku ki a Tuwhakananua koa,
Whano rawa ake ka korikori,
Te tuku haere i a Tama-te-puata,
Ki nga ia tuku ki Whanganui,
Tu ana au i te roro o te whare,
O Kahurawao,
Kia whenitia,
Kowai te wahine remu pango,
E haere rnai,
Ko au e whae he puhanga,
Mai hoki au na Hongihika,
E ma te koanu au e whakahoki,
Ka hua ra i taku ihu e waitohu,
Nei, ko te toki haratua,
I te ngahere ko te rite,
Kaore pea ko aku rongo,
E turia ana i te nohoanga,
Taua i Hauauru,
Ka rongo ra e Pari,
Ka uta atu,
Ka u ana ko Tamaki,
Kia hopu nui taku ringa,
Ki te hiku tawatawa,
E rangona nei, uea ra te whakahama. *

  • Ko te tikanga o nga Patere e rite ana ki nga karakia e kore hoki e mohio noa te wahine ki te tito Pana, kao, e rangi ka whakaaro te wahine ki te tito haka, pana ranei, he whare motuhake ki tahaki, e kore e kai te wahine i te titonga pana, kaore no te mea he tapu, ka pa ano te kai ai a kia takoto ra ano te rangi o te pana, ka tahi ano ka puta ki waho o te whare. Ka horohoro marire i nga ringaringa poupoua atu ki te aruhe, a i pono he taewa he oi ano maka atu ma te Atua, heoi ka tahi ka noa, ka kai ai i te kai mana, kaore ka takoto hoki te rangi o te Patere.



[End of the book].

Korero o te Wa I Raraunga I Rauemi I Te Whanganui a Tara I Whakapapa